SVETI KLEMENT

Sveti Klement je otok u Paklenjacima, i najveći je u tom otočju.
Obalno područje na Svetom Klementu je kamenita golet. Manji dijel otoka je pokriven makijom i niskom šumom.
Postoje tri povremeno naseljena zaselka, Palmižana, Momića Polje i Vlaka.
U Palmižani postoji ACI-marina, a u uvali Solinama je sidrište.
Otok je omiljeno odredište izletnicima, kako zbog nedirnute prirode, tako i zbog pješčanih i šljunčanih plaža.

DOLIN

Dolin je otok u Jadranskom moru.
Nalazi se u Paškom kanalu, tik uz otok Rab, od kojega ga dijeli Barbatski kanal.
Pruža se u pravcu sjeverozapad - jugoistok, usporedno s rapskom obalom.
Najsjevernija i najzapadnija točka: Donji rt, nalazi se zapadno od mjesta Banjol na otoku Rabu
Najjužnija točka: Gornji rt
Sjeverno i istočno od otoka se nalazi otok Rab, a u neposrednom susjedstvu na sjeveru se nalazi školj Sveti Juraj.
U neposrednom južnom susjedstvu se nalaze dva školjića.
Najviši vrh: Samotorac, 117 m

GOLI OTOK

Goli otok je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Smješten je između sjevero istočnog dijela otoka Raba i obale u sjevernom dijelu Velebitskog kanala. Od kopna je udaljen oko 6 km, a od otoka Raba 5 km. Na njemu se nalazi naselje Maslinje.
Goli otok je neplodan i nema stalnih stanovnika. Sjeverni dio otoka nema vegetacije, dok na južnoj strani ima nešto malo vegetacije te i nekoliko uvala.
Sve do Prvog svjetskog rata na Golom otoku nije bilo nikakvih naselja, kada je Austro Ugarska napravila logor za ruske zarobljenike s istočnog bojišta. Poslije drugog svjetskog rata Socijalistička Jugoslavija pretvorila je 1949. Goli otok u strogi zatvor (robiju) gdje isključivo bili zatvarani politički zatvorenici. Ovaj zatvor je bio u rukama federalne vlade sve do 1956., kada prelazi u nadležnost SR Hrvatske. Dok je bio u nadležnosti SR Hrvatske, u zatvor na Golom otoku su uglavnom smještani politički zatvorenici, no poslije su bile zatvarane osobe koja su počinila kriminalna djela (krađe, ubojstva...), a ponekad su bili zatvarani i maloljetni delikventi.
Zatvorenici si bili prisiljeni na teški fizički rad u kamenolomu, bez obzira na vremenske prilike: ljeti pri visokim temperaturama kao i zimi u hladnoj buri. Zatvorenici su bili redovito premlaćivani i maltretirani od čuvara. Zatvor je prestao s radom 1988., a godinu poslje 1989. biva potpuno napušten.
Goli otok je danas posjećivan od turista, te pastira s otoka Raba koji ponekad dovezu ovce na ispašu.

LOPUD

Otok Lopud spada u južnodalmatinsku skupinu otoka a nalazi se oko 5 Nm sjeverozapadno od dubrovačke luke Gruž. Istočno od Lopuda je smješten otok Koločep, a zapadno otok Šipan. Na zapadnoj strani otoka Lopud nalazi se istoimeno naseljeno mjesto.
Površina otoka iznosi je 4,63 km četvorna. Najviša otočna kota je vrh Polačica na 216 m nadmorske visine. Duljina otoka je 4,6 km a ukupna dužina obale iznosi 13,2 km

Otok prekriva bujna šuma u kojoj prevladava bor i sredozemna makija. Na otoku također rastu brojne palme, masline i stabla lovora. Gospodarstvo otoka se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu, ribarstvu, poljodjelstvu i vinogradarstvu. U mjestu Lopud postoji i hotel Lafodia te brojni restorani i kafići.
Na jugoistočnoj strani otoka nalazi se prelijepa uvala Šunj sa pješčanom plažom jednom od najljepših na Jadranu.
U mjestu djeluje i osnovna škola koju je dao izgraditi Ivo Kuljevan.

Otok Lopud je prema nekim arheološkim nalazima naseljen vec tisućama godina. Na otoku su pronađeni mnogi ostaci starogrčkih, rimskih i slavenskih gradevina i ruševina. Od 1457. godine Lopud postaje jedno od regionalnih središta Dubrovačke Republike. U to vrijeme na otoku je živjelo preko 1000 stanovnika, a ekonomski uspon Republike odražavao se i na otok. Brodovlasnici s Lopuda imali su vlastitu flotu od oko 80 brodova kao i brodogradilište.
Mjesni perivoj je poznat kao bivši vrt vile iz 19. stoljeća. U vrtu raste nekoliko vrsta bilja, a predvladavaju bambusi i različite vrste kaktusa, sakupljane po cijelom svijetu.
Na Lopudu postoje 24 crkve, a Franjevci i Dominikanci

SVETAC

Otok Svetac ili Sveti Andrija, 14 nautičkih milja udaljen od Komiže je jedan od Jadranskih otoka koji je nekoć bio naseljen ali više nije. More oko otoka obiluje ribom, a na samim stijenama sjevero-zapadnog dijela su kolonije nekih rijetkih ptičjih vrsta. Na jednom od otočkih vrhova mogu se naći bizantski i pret-povijesni ostaci što dokazuje da je Svetac bio naseljen prije čak tisuću godina.

ZVERINAC

Zverinac je u otok u zadarskom arhipelagu između otoka Velog Tuna i sjeverne obale Dugog otoka; 4,2 km2 (dug 5,8 km, širok do 1,1 km); 59 stanovnika; najviši vrh Klis (117 m).
Na zapadnoj obali su uvale Kablin i Zverinac, luka jedinog naselja istoga imena. Otočić je najvećim dijelom obrastao gustim grmljem. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, ribarstvo i turizam. Brodska veza sa susjednim otocima i sa Zadrom. U neposrednoj su blizini mjesto Božava na Dugom otoku i otok Sestrunj.
Otok se prvi put spominje 1421. pod imenom Suiran; bio je posjed zadarskih plemića. U naselju je barokna palača obitelji Fanfonga iz 1746. U uvali Poripišće ima ostataka iz rimskoga doba.

SUŠAC

Smještaj: srednjedalmatinska otočna skupina
Površina: 4,6 km2
Duljina: 4,2 km
Obalna linija: 13,7 km
Razvedenost:
Najviši vrh: Sušac, 243 m
Pros. god. temp: ° C
Broj stanovnika (1981):
Stanovništvo: samo svjetioničari

Opis: Otok Sušac, obrastao borovom šumom i makijom, udaljen je 12 nm od otoka Lastova, 11 nm od Korčule i 19 nm od Visa jedan je od takozvanih pučinskih otoka bez prave luke i sigurnog zaklona.
N obala otoka je strma, a SW, S i SE obale su pristupačnije i razvedenije. SE strana otoka obiluje uvalicama blagih stjenovitih strana odvojenih dugim rtovima koji se protežu u plitko dno i valja ih naširoko zaobići. Sve uvalice na SE strani dobar su zaklon od svih vjetrova osim od juga. U uvali Duga na SE strani otoka istezalište je za barke i mali betonski gat.
Na otoku je svjetionik sagrađen na dugačkom, izduženom dijelu otoka, povijenom prema SW. Cijeli je rt opasan visokim stijenama. Osim svjetioničara na otoku više nema stalnih stanovnika, ali ljeti im se broj bitno povećava jer su potomci nekadašnjih stanovnika postali otočni vikendaši.

ŠKARDA

Otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Nalazi se između otoka Premude i Ista.
Prema sjeverozapadu, 2 km preko Premudskih vrata, nalazi se otok Premuda.
Nekih 700-800 m prema istoku, preko Škardskih vrata, nalazi se otok Ist, a jugoistočno otočići Dužac, Sestrice, Vodenjak i ostali.
Ploveći prema sjeveru, preko Premudskih vrata u Silbanski kanal, dolazi se na tri otočića (iako se zovu grebenima), Zapadni greben, Srednji greben i Južni greben.
Ploveći prema istoku, uplovilo bi se u Virsko more.
Ploveći prema zapadu, odlazi se na otvoreno more. Najsjevernija točka mu je rt Glavica.
Najjužnija točka mu je rt Satrin.
Najzapadnija točka mu je Suhi rt.
Najistočnija točka mu je rt Čimbelić.
Najviši vrh mu je Vela Čimba, 102 m nadmorske visine.

SUSAK

Otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana, u otočnoj skupini Cres-Lošinj. Otok je geološki različit od ostalih hrvatskih otoka, formiran od pijeska položenog na stijeni.
Na otoku postoji samo jedno mjesto, Susak. Velik broj sušćanskih iseljenika živi u Sjedinjenim Državama, najviše u Hobokenu, New Jersey. Susak je karakterističan po specifičnom govoru i narodnoj nošnji.

Svojevremeno su 97% Suska činili vinogradi.
Otok je imao i svoju autohtonu vinsku sortu, trojišćinu.
Kao druga važna djelatnost na otoku je bilo pomorstvo; Suicani su bili poznati i kao vrsni mornari. Na otoku postoje dva naselja, Donje Selo ili Spjaža, i starije, Gornje Selo. Udaljenost između tih dvaju sela je stotinjak metara, a prometnica koja ih poveziva je zapravo krivudavo kameno stubište koje ide kroz trstiku.
Gornje Selo je malo udaljenije od mora, a Donje Selo, odnosno Spjaža, kako sam naziv sugerira, je priobalno.

Jedino autohtono i apsolutno većinsko stanovništvo su Hrvati.
Svojevremeno je otok bio najgušće naseljeni prostor u bivšoj SFRJ. Masovno iseljavanje sa otoka je počelo 1964. godine, uvođenjem poreza na vino, inače glavnog susačkog proizvoda. Otok je zemljopisni fenomen, i zaštićena je spomenička baština, tako da je zabranjena bilo kakva gradnja.
Poznati kao zatvorena zajednica, govorilo se da su suradnici iseljenih Suicana na dokovima u New Yorku, mahom Portorikanci i crnci, prije naučili govorit po suicansku nego su Suicani engleski.

RAVA

Otok Rava površine 3,63 km² s 98 stanovnika (2001.) nalazi se u Jadranskom moru i pripada Zadarskom arhipelagu, u južnohrvatskom (dalmatinskom) otočju. Rava je smještena između otoka Iža, odnosno Iškog kanala te Dugog otoka, odnosno Ravskog kanala.
Otok prema temeljnim geografskim obilježjima pripada skupini malih naseljenih hrvatskih otoka. Prema upravno-teritorijalnom ustroju Hrvatske pripada Gradu Zadru. Rava s hridi Ravicom čini zasebnu katastarsku općinu, dok obližnji otočići Mrtovnjak i Galijica pripadaju katastarskoj općini Savar, a Maslinovac katastarskoj općini Luka. Prema teritorijalnom ustroju Katoličke crkve u Hrvatskoj otok čini posebnu župu posvećenu Uznesenju BD Marije u granicama Zadarske nadbiskupije.

Na otoku su se razvila dva naselja: (Vela) Rava smještena u središnjem dijelu otoka, te Mala Rava na sjeverozapadnom dijelu otoka. U prošlosti ta su naselja činila jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, a i danas imaju neke zajedničke funkcije sa središtem u Veloj Ravi (crkva s grobljem, pošta, trgovina, a od 1914. do sredine 1990-ih i škola). Prilikom popisa stanovništva Mala i Vela Rava kadšto se prikazuju kao jedinstveno naselje, a kadšto kao zasebna naselja. Trenutno na otoku djeluju dva mjesna odbora pa se, uvjetno, može smatrati da ona odgovaraju dvjema otočnim naseljskim skupinama. Naselja su povezana betoniranom cestom dugom oko 2 km, koja je dijelom izgrađena na trasi staroga otočnog puta.

Otok Rava je, s obzirom na površinu, vrlo razveden. Ima 14 uvala: Tanko, Vališina, Ivanoševica, Pavajsko, Pestehovac,Dražice, Golubovac, Martinica, Grbavač, Grbačina, Marnjica (Marinica), Paladinjica (Paladinica), Vićabok, Lokvina i Za Grbicu. Duljina je obalne crte 15,9 km. Reljef je otoka brdovit, a oblikovan je fluviokrškim i padinskim procesima na krednim dolomitima po čemu se Rava razlikuje u odnosu na sve ostale hrvatske otoke. Ona je, naime, jedina građena isključivo od dolomitnih naslaga, za razliku od većine ostalih otoka u čijem litološkom sastavu prevladavaju vapnenci (npr.Olib, Silba) ili vapnenci i dolomiti (npr. Ugljan, Pašman, Dugi otok), a iznimno pješčane naslage nataložene na vapnencima (npr. Susak, Unije) i magmatske stijene (Jabuka, Brusnik). Najveći vrh na otoku je Babićovac visok 98 m.
Na Ravi ima razmjerno malo zaravnjenih obradivih površina, koje se pretežito koriste kao vrtovi i podanci na kojim se od najranije prošlosti sadilo povrće, neke grahorice, a rjeđe i žitarice. Na brdovitim i neravnim terenima Ravljani su stoljećima terasirali padine stvarajući ograde i podanke na kojima se uglavnom uzgajaju maslinici, a manje i vinova loza. U reljefu otoka ističu se antropogeni elementi, ponajviše kameni zidovi - mocire i trmezali. Na sjeverozapadnom dijelu otoka, uz uvalu Za Grbica, nalaze se dva, do sada neistražena, speleološka objekta.

Blaga mediteranska klima povoljna je za razvoj brojnih eumediteranskih biljaka. U otočnom krajobrazu, uz maslinike i vinograde, prevladavaju niže šume i gusta makija u kojoj dominiraju sastojine crnike, lemprike, zelenike, planike, mirte, smrdjele, borovice i dr. isprepletene različitim povijušama, posebice kupinom, tetivikom i sparožinom. U novije se vrijeme intezivno širi alepski bor. Među kultiviranim biljkama, uz spomenute maslinu i vinovu lozu, na otoku ima smokvi, rogača, badema, šipka, naranči, limuna, mandarina, oraha, oskoruša, breskvi, šljiva i dr. Na otoku raste i velik broj različitih drugih flornih elemenata, među kojima se mogu izdvojiti više vrsta orhideja (kaćuna) i ruta.

Stanovništvo otoka dugo je stagniralo da bi se broj otočana, u skladu s podizanjem životnog standarada, poboljšanjem higijenskih uvjeta i sl., počeo postupno povećavati od sredine 19. st. Prvi popis otočnog stanovništva obavljen je još 1527. i tada su na Ravi živjelo 64 otočana. Prema popisu iz 1608. na Ravi je živjelo 91 stanovnik, 1634. 95 stanovnika, 1759. 141 stanovnik, 1818. 200 stanovnika, 1857. 173 stanovnika, a 1900. 200 stanovnika. Popisom iz 1921. utvrđen je najveći broj stanovnika. Tada je na Ravi je živio 491 stanovnik. Na žalost, višegodišnje iseljavanje u Zadar, druge hrvatske krajeve, europske zemlje i u prekomorske zemlje te negativno prirodno kretanje stanovništva (više umrlih od rođenih) pridonijeli su izrazitoj depopulaciji otoka. Prema popisu iz 2001. na otoku je u oba naselja živjelo svega 98, pretežito starih i vrlo starih stanovnika.


O imenu otoka još uvijek postoje brojne dvojbe. Sigurno je samo to da se otok spominje već u 13. st. Tada se u povijesnim dokumentima spominje i zadarska plemićka obitelj Raua, koja je na otoku imala svoje posjede i koja je, po svemu sudeći, po tome i dobila svoje ime (slično obitelji Damiani, koja je po svom posjedu u 17. st. dobila prezime Vrgada). Znanstvenici Petar Skok, Š. Batović, V. Skračić i J. Faričić smatraju da ime otoka potječe još iz predromanskog razdoblja, dakle iz prapovijesti, ali, uz navođenje različitih mogućnosti, zaključujuju kako nije sa sigurnošću moguće utvrditi "točan" korijen iz kojega je nastalo to geografsko ime.

RIVANJ

Otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana površine 4,4 km2 (dug 3,4 km, širok do 1,4 km, 10,3 km obalne linije). Najviši vrh Lukočina (112 m).
Mali otok pomoraca u zadarskom otočju s istoimenim naseljem u unutrašnjosti otoka, obrastao makijom. Ispod naselja, na jugozapadnoj obali, nalazi se mala luka sa novim naseljem koji se proteže uz more. Nalazi se između susjednih otoka Ugljana i Sestrunja s kojim stoljećima dijeli i župnu crkvu. Sjeverozapadno od Rivnja nalaze se i otočići Tri Sestrice sa svjetionikom, a sjeveroistočno je i otočić Jidula. Na sjeveroistočnoj strani otoka su uvale Dubrinka i Lokvina s lijepim plažama. Omiljeno odredište sportskih ribolovaca, jer je okolni akvatorij bogat ribom. Najbliži grad je Zadar s kojim je povezan svakodnevnim trajektnim i brodskim linijama.
Sadašnje naselje osnovali su početkom 16. stoljeća, prema predaji, doseljenici s otoka Ugljana. Veliki dio stanovništva emigrirao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Sjedinjene Američke Države, dok se nakon Drugog svjetskog rata gotovo cjelokupno stanovništvo otoka trajno naselilo u Zadru. Stanovništvo otoka nosi samo dva obiteljska imena - Radulić i Fatović. Dana 18. kolovoza slavi se fešta Svete Jelene, kojoj je i posvećena mala kapelica na vrhu brda s kojeg se pruža lijep pogled na Zadar i njegovo zaleđe.

DRVENIK MALI

Drvenik Mali je otok u u Jadranskom moru, smješten oko 10 nautičkih milja sjevero-zapadno od Trogira.
Velik je oko 3,3 km² Lokalno ga stanovništvo naziva "Ploča". Otok je nastanjen i broji 50 do 60 stanovnika koji nastanjuju nekoliko zaselaka. Na otoku je zabranjeno prometovanje automobilima i nema asfaltirane ceste. Prometno je povezan trajektnom linijom s Trogirom.

KAKAN

Najveći pusti otok je Kakan s površinom 312 četvornih kilometara.

ZMAJAN

Zmajan je otok u hrvatskom dijelu Jadrana.
Pored ovog, otok ima i ime Orut. Otok se nalazi južno od otoka Tijata, odnosno, gledano prema sjeveru, naselja Tribunja i Vodica, a sjeverozapadno od Obonjana. Nenaseljen je. Nekad su na njemu bili veliki nasadi vinove loze i maslina, a bilo je ponešto i smokava.
Smatra se da su Varani nastali 200000 god prije nego je otvoren prvi Oktobar Fest,
prvo su se bavili ratarstvom i prodajom zivotnog osiguranja da bi negdje oko 34000 god pr.J. (prije Jure) poceli se prebacivati s normalnih SMS poruka na MMS, naravno sudbina, nimalo ljepa , se vec nazirala.... jedan za drugim su upadali u dugove zbog previsokih racuna i tako su vecinom izumrli. Danas ih ima jos jako malo, no zna se da su rastrkani po svijetu i da smo ih ukrotili i pretvorili u nase robove. ALI, ostaje samo jedan otok, samo jedna celicna linija obrane koju covjek nikada nije, a niti nece (za kog navijam a?) probiti.... otok u Sibensko Kninskoj zupaniji..... Zmajan !!!

JAKLJAN

Jakljan je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Nalazi se zapadno od otoka Šipana, odnosno sjeverozapadno od Dubrovnika.
Smještaj: južnodalmatinski otok, otočna skupina Elafiti
Površina: 3,4 km2
Duljina: 5,1 km
Obalna linija: 14,6 km
Razvedenost:
Najviši vrh: 222 m
Pros. god. temp: ° C
Broj stanovnika (1981):
Stanovništvo: ribarstvo, poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo
Opis: Obrastao je bujnom mediteranskom vegetacijom. SW obala otoka je sjenovita i nepristupačna. U središnjem dijelu otoka ima izvora slatke vode. Na otoku se nalazi odmaralište s restoranom i kampom.

PREŽBA

Smještaj: južnodalmatinski otok
Površina: 2,83 km2
Duljina: 3 km
Obalna linija: 14,2 km
Razvedenost:
Najviši vrh: Jurjev vrh, 158 m
Pros. god. temp: ° C
Broj stanovnika (1981):
Stanovništvo:
Opis: Otok je mostom u mjestu Pasadur spojen s Lastovom. Jurjeva Luka, lijepa uvala sa ružnim ostacima vojnih zgrada sigurno je sidrište od svih vjetrova i mora.

TIJAT

Otok se nalazi južno mjesta Tribunja i Vodica, a sjeverno od Zmajana, a zapadno od Prvića. U prošlosti je otok bio šumovit i sa obradivim površinama. Danas je samo krška golet na otoku, uz ponešto makije.

Nenaseljen je. Nekadašnji brojni puteljci po otoku su nestali, odnosno oni šta su još vidljivi i šta još postoje, postali su teško prohodni. Na otoku se nekad pravio klak, živo vapno. Jedna od "znamenitosti" je veliki željezni križ na otočkom vrhu, postavljen 3. ožujka 1933., za kojeg se vezuju čudne legende.
Pri uređivanju mjesta za križ, nađen je i grob sa glagoljičnim natpisom.

PIŠKERA

Smještaj: kornatsko otočje
Površina: 2,7 km2
Duljina: 4,0 km
Obalna linija: 10,8 km
Razvedenost:
Najviši vrh: 126 m
Pros. god. temp: ° C
Broj stanovnika (1981): povremeno naseljen
Stanovništvo:
Opis: Otok je poznat i pod imenom Jadra. Drugi je po veličini među kornatskim otocima. Na S strani otoka je u 16. st. bilo ribarsko selo od četrdesetak kuća. Danas su ovdje svega dvije kuće te crkvica iz sredine 16. st. U prolazu između otoka Piškera i Panitula Vela nalazi se ACI marina. Sa druge strane otoka, nasuprot marine, nalazi se hrid Kamičić uz koju je, sa njene E strane, jedan greben. Dubina u prolazu između otoka Piškera i otočića Veseljuh (uz NE stranu otoka) svega je 2 m.

ZEČA

Zeča je otok u Jadranskom moru.
Nalazi se zapadno od otoka Cresa.
Sa sjevera, zapada i juga je okružen otvorenim morem.
U neposrednoj blizini sa zapada se nalaze hridi Pregaznik i Seka, a s istoka hrid Mišar, a nešto dalje i školjić Visoki.
Otok je nenaseljen.
Najviši vrh: 65 m
Najsjevernija točka: Tanki rt
Najjužnija točka: Debeli rt

KOLOČEP

Otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Nalazi se 1 km udaljen od glavnog kopna, a 3 km je udaljen od Dubrovnika. Na otoku su od drvnih kultura, značajne masline i borovi. Apsolutno većinsko i autohtono stanovništvo na otoku su Hrvati. Stanovnici žive u dva naselja, Gornjem Selu i Donjem Selu. Otok ima trajektnu vezu sa Dubrovnikom. Dvoje članova posade Kolumbu na brodu Santa Maria su bili sa Koločepa.

PRVIĆ (kod Šibenika)

Prvić je otok u šibenskom arhipelagu, u blizini Vodica. Površina otoka je 2.37 km², a broj stanovnika otoka je 453 (od 2001.) Dužina obale je 8 km, a koeficijent razvedenosti obale je 1,47. Najviši vrh na otoku je Vitković (79 m). Na otoku postoje dva naselja: Prvić Luka i Šepurine. Šepurine se nalaze na zapadnom dijelu otoka, a Prvić Luka smještena je na jugoistočnom dijelu otoka. Slavni hrvatski polihistor Faust Vrančić pokopan je u Prvić Luci, a iz istog sela je porijeklom i pjesnikinja Vesna Parun. U Šepurinama je rođen, katolički svećenik Ante Antić, koji je umro na glasu svetosti.Iako je otok naseljen još u ranom srednjem vijeku, kada je i dobio hrvatsko ime, koje potječe od riječi Prvic ili Prvina, prema imenu proljetnog boga u Hrvata, pravo naseljavanje se zbilo u 15. stoljeću, kada su bježeći pred turskim zulumom, brojni Hrvati s glavnog kopna ovdje našli utočište.
Početke toga naseljavanja obilježava dolazak fratara glagoljaša, koji 1461. pokreću izgradnju crkve sa samostanom.
Otok je, kasnije, naseljavalo šibensko plemstvo, koristeći ga za odmor, ali i kao sklonište od epidemije kuge u Šibeniku, 1649. godine. Pučanstvo se bavilo ribolovom, maslinarstvom, vinogradarstvom i pomorstvom, sve do prve polovice 20. stoljeća, kada ih se većina iseljava.
Dvadesetih godina prošlog stoljeća, Prvić je bio najgušće naseljeni hrvatski otok, sa oko 1300 stanovnika/km². On je i danas jedini iz kategorije malih otoka (manjih od 15 km²) koji ima dva naselja.
Osim nekoliko malih traktora i jednog vatrogasnog vozila, na otoku nema automobila, a veza s kopnom održava se brodom koji plovi nekoliko puta dnevno.

VRGADA

VRGADA-ribarsko mjesto smješteno na istoimenom otoku obrubljenom borovom šumom, bogato pješčanim plažama, mirnim morskim uvalama i kristalno čistim i bistrim morem, idealno mjesto za ljubitelje netaknute prirode. U Vrgadi se nudi smještaj u privatnim kućama i kampiralištima. Redovnim brodskim linijama povezana je sa Pakoštanima i Biogradom.

LAVDARA VELA

Lavadara je mali otok u Jadranskom moru, pripada Hrvatskoj.
Nalazi se sjeveroistočno od Dugog otoka.
Duga je 3 km, a u najširem dijelu je široka 1 km.
Pripada Nacionalnom parku Kornati.
Brodom se može do nje doći za 15 minuta iz mjesta Sali, najbližeg naseljenog mjesta na Dugom otoku.

TUN VELI

Nalazi se jugoistočno od otoka Molata, na 44°11' sjeverne zemljopisne širine i 14°55' istočne zemljopisne dužine.
Njegov sjeverozapadni rt ima svjetionik koji označava prolaz susjednom otoku, Tunu Malom. Rečeni prolaz je jedan od skupine morskih prolaza u tom području, zajedničkeg imena Sedmovraće

LEVERNAKA

LAVSA

SIT

KURBA VELA

Kurba Vela je otok u hrvatskom dijelu Jadrana.
Nalazi se u Kornatskom otočju.

MRČARA

Mrčara je nenastanjeni otok 2 Nm zapadno od luke Ubli, jedine trajektne luke na otoku Lastovu. Oko 3 km je dug i između 500-1500m širok, izrazito je pošumljen i na pojedinim dijelovima neprohodan. Okružen je sa nekoliko otoka i otočića. Smještaj je privatni te iako je relativno blizu naselja, zbog specifičnog položaja ima se osjećaj potpune osamljenosti. Gostima se nudi polupansion (doručak i večera) koji se sastoji uglavnom od jela pripremljenih na tradicionalni način. Sirovine za pripremu jela su uglavnom morski organizmi (ribe, rakovi. školjke..) ili meso kozlića i kokoši koji se uzgajaju na otoku. Osim kupanja u izrazito čistom i bistrom moru (plaža je šljunčana), na raspolaganju su i rekreativne mogućnosti (staza za jogging, balote, badminton, teren za odbojku, mali nogomet, tombola ili priprema hrane ili kruha u krušnoj peći sa domaćinom).

ARTA VELA

SRAKANE

Otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj strani. Nalazi se u cresko-lošinjskom arhipelagu, zapadno od Lošinja, između Unija i Malih Srakana.
Administrativno pripada Gradu Malom Lošinju.
Pruža se u pravcu sjeverozapad - jugoistok. Najsjevernija i najzapadnija točka je rt Vela Straža. Najjužnija i najistočnija točka je rt Žaplić.
Dalje prema jugoistoku, u istom pravcu (u povijesti su bili dijelom istog gorskog grebena) se pruža otok Male Srakane, od kojih je odijeljen prolazom Žaplićem, kojih stotinjak metara.
Prema sjeverozapadu, preko prolaza Žapla, nalazi se otok Unije.

Četiri km prema istoku, ploveći preko Unijskog kanala, se nalazi otok Cres, a nešto više od 5 km u pravcu jug-jugozapad, se nalazi otok Susak. Ploveći prema zapadu, izlazi se na otvoreno more.
Najviši vrh otoka je Vela Straža, 60 m nadmorske visine.

KATINA

MALI BRIJUN