SVETI KLEMENT

Sveti Klement je otok u Paklenjacima, i najveći je u tom otočju.
Obalno područje na Svetom Klementu je kamenita golet. Manji dijel otoka je pokriven makijom i niskom šumom.
Postoje tri povremeno naseljena zaselka, Palmižana, Momića Polje i Vlaka.
U Palmižani postoji ACI-marina, a u uvali Solinama je sidrište.
Otok je omiljeno odredište izletnicima, kako zbog nedirnute prirode, tako i zbog pješčanih i šljunčanih plaža.

DOLIN

Dolin je otok u Jadranskom moru.
Nalazi se u Paškom kanalu, tik uz otok Rab, od kojega ga dijeli Barbatski kanal.
Pruža se u pravcu sjeverozapad - jugoistok, usporedno s rapskom obalom.
Najsjevernija i najzapadnija točka: Donji rt, nalazi se zapadno od mjesta Banjol na otoku Rabu
Najjužnija točka: Gornji rt
Sjeverno i istočno od otoka se nalazi otok Rab, a u neposrednom susjedstvu na sjeveru se nalazi školj Sveti Juraj.
U neposrednom južnom susjedstvu se nalaze dva školjića.
Najviši vrh: Samotorac, 117 m

GOLI OTOK

Goli otok je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Smješten je između sjevero istočnog dijela otoka Raba i obale u sjevernom dijelu Velebitskog kanala. Od kopna je udaljen oko 6 km, a od otoka Raba 5 km. Na njemu se nalazi naselje Maslinje.
Goli otok je neplodan i nema stalnih stanovnika. Sjeverni dio otoka nema vegetacije, dok na južnoj strani ima nešto malo vegetacije te i nekoliko uvala.
Sve do Prvog svjetskog rata na Golom otoku nije bilo nikakvih naselja, kada je Austro Ugarska napravila logor za ruske zarobljenike s istočnog bojišta. Poslije drugog svjetskog rata Socijalistička Jugoslavija pretvorila je 1949. Goli otok u strogi zatvor (robiju) gdje isključivo bili zatvarani politički zatvorenici. Ovaj zatvor je bio u rukama federalne vlade sve do 1956., kada prelazi u nadležnost SR Hrvatske. Dok je bio u nadležnosti SR Hrvatske, u zatvor na Golom otoku su uglavnom smještani politički zatvorenici, no poslije su bile zatvarane osobe koja su počinila kriminalna djela (krađe, ubojstva...), a ponekad su bili zatvarani i maloljetni delikventi.
Zatvorenici si bili prisiljeni na teški fizički rad u kamenolomu, bez obzira na vremenske prilike: ljeti pri visokim temperaturama kao i zimi u hladnoj buri. Zatvorenici su bili redovito premlaćivani i maltretirani od čuvara. Zatvor je prestao s radom 1988., a godinu poslje 1989. biva potpuno napušten.
Goli otok je danas posjećivan od turista, te pastira s otoka Raba koji ponekad dovezu ovce na ispašu.

LOPUD

Otok Lopud spada u južnodalmatinsku skupinu otoka a nalazi se oko 5 Nm sjeverozapadno od dubrovačke luke Gruž. Istočno od Lopuda je smješten otok Koločep, a zapadno otok Šipan. Na zapadnoj strani otoka Lopud nalazi se istoimeno naseljeno mjesto.
Površina otoka iznosi je 4,63 km četvorna. Najviša otočna kota je vrh Polačica na 216 m nadmorske visine. Duljina otoka je 4,6 km a ukupna dužina obale iznosi 13,2 km

Otok prekriva bujna šuma u kojoj prevladava bor i sredozemna makija. Na otoku također rastu brojne palme, masline i stabla lovora. Gospodarstvo otoka se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu, ribarstvu, poljodjelstvu i vinogradarstvu. U mjestu Lopud postoji i hotel Lafodia te brojni restorani i kafići.
Na jugoistočnoj strani otoka nalazi se prelijepa uvala Šunj sa pješčanom plažom jednom od najljepših na Jadranu.
U mjestu djeluje i osnovna škola koju je dao izgraditi Ivo Kuljevan.

Otok Lopud je prema nekim arheološkim nalazima naseljen vec tisućama godina. Na otoku su pronađeni mnogi ostaci starogrčkih, rimskih i slavenskih gradevina i ruševina. Od 1457. godine Lopud postaje jedno od regionalnih središta Dubrovačke Republike. U to vrijeme na otoku je živjelo preko 1000 stanovnika, a ekonomski uspon Republike odražavao se i na otok. Brodovlasnici s Lopuda imali su vlastitu flotu od oko 80 brodova kao i brodogradilište.
Mjesni perivoj je poznat kao bivši vrt vile iz 19. stoljeća. U vrtu raste nekoliko vrsta bilja, a predvladavaju bambusi i različite vrste kaktusa, sakupljane po cijelom svijetu.
Na Lopudu postoje 24 crkve, a Franjevci i Dominikanci

SVETAC

Otok Svetac ili Sveti Andrija, 14 nautičkih milja udaljen od Komiže je jedan od Jadranskih otoka koji je nekoć bio naseljen ali više nije. More oko otoka obiluje ribom, a na samim stijenama sjevero-zapadnog dijela su kolonije nekih rijetkih ptičjih vrsta. Na jednom od otočkih vrhova mogu se naći bizantski i pret-povijesni ostaci što dokazuje da je Svetac bio naseljen prije čak tisuću godina.

ZVERINAC

Zverinac je u otok u zadarskom arhipelagu između otoka Velog Tuna i sjeverne obale Dugog otoka; 4,2 km2 (dug 5,8 km, širok do 1,1 km); 59 stanovnika; najviši vrh Klis (117 m).
Na zapadnoj obali su uvale Kablin i Zverinac, luka jedinog naselja istoga imena. Otočić je najvećim dijelom obrastao gustim grmljem. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, ribarstvo i turizam. Brodska veza sa susjednim otocima i sa Zadrom. U neposrednoj su blizini mjesto Božava na Dugom otoku i otok Sestrunj.
Otok se prvi put spominje 1421. pod imenom Suiran; bio je posjed zadarskih plemića. U naselju je barokna palača obitelji Fanfonga iz 1746. U uvali Poripišće ima ostataka iz rimskoga doba.

SUŠAC

Smještaj: srednjedalmatinska otočna skupina
Površina: 4,6 km2
Duljina: 4,2 km
Obalna linija: 13,7 km
Razvedenost:
Najviši vrh: Sušac, 243 m
Pros. god. temp: ° C
Broj stanovnika (1981):
Stanovništvo: samo svjetioničari

Opis: Otok Sušac, obrastao borovom šumom i makijom, udaljen je 12 nm od otoka Lastova, 11 nm od Korčule i 19 nm od Visa jedan je od takozvanih pučinskih otoka bez prave luke i sigurnog zaklona.
N obala otoka je strma, a SW, S i SE obale su pristupačnije i razvedenije. SE strana otoka obiluje uvalicama blagih stjenovitih strana odvojenih dugim rtovima koji se protežu u plitko dno i valja ih naširoko zaobići. Sve uvalice na SE strani dobar su zaklon od svih vjetrova osim od juga. U uvali Duga na SE strani otoka istezalište je za barke i mali betonski gat.
Na otoku je svjetionik sagrađen na dugačkom, izduženom dijelu otoka, povijenom prema SW. Cijeli je rt opasan visokim stijenama. Osim svjetioničara na otoku više nema stalnih stanovnika, ali ljeti im se broj bitno povećava jer su potomci nekadašnjih stanovnika postali otočni vikendaši.